(Muzika)
Negde tamo u ogromnom svemiru
sigurno postoji bezbroj drugih planeta koje vrve od života,
ali zašto ne vidimo nikakve dokaze toga?
Ovo je čuveno pitanje koje je postavio Enriko Fermi 1950:
"Gde su svi oni?"
Teoretičari zavere tvrde da nas NLO-ovi stalno posećuju,
samo se izveštaji prikrivaju,
ali iskreno, nisu baš ubedljivi.
Ali to ostaje prava zagonetka.
Prošle godine Keplerova svemirska opservatorija je otkrila
stotine planeta oko obližnjih zvezda
i ako uzmete u obzir taj podatak,
izgleda da bi moglo biti pola biliona planeta
samo u našoj galaksiji.
Ako jedna u 10.000 ima uslove
koji mogu da podrže neki oblik života, to je i dalje
50 miliona planeta sa mogućim životom
baš ovde u Mlečnom putu.
I evo zagonetke.
Naša Zemlja nije nastala sve do 9 milijardi godina posle Velikog praska.
Nebrojene druge planete u našoj galaksiji
trebalo bi da su nastale ranije i dale šansu životu da se razvija
milijardama ili sigurno barem milionima godina
pre nego što je nastao na Zemlji.
Da je samo nekoliko njih izrodilo inteligentni život
i počelo da stvara tehnologije,
te tehnologije bi imale milione godina na raspolaganju
da razvijaju svoju složenost i moć.
Na Zemlji smo videli
kako dramatično
tehnologija može da se ubrza za samo 100 godina.
Za milione godina, inteligentna vanzemaljska civilizacija
je mogla lako da se raširi po celoj galaksiji,
možda stvarajući džinovske artefakte za skupljanje energije
ili flote svemirskih brodova za kolonizaciju
ili veličanstvena umetnička dela koja ispunjavaju noćno nebo.
Na kraju krajeva, pomislili biste da bi otkrili svoje prisustvo,
namerno ili ne,
pomoću neke vrste elektromagnetnih signala.
Pa ipak ne vidimo nikakav ubedljiv dokaz o tome
Zašto?
Pa, postoje brojni mogući odgovori,
neki od njih prilično mračni.
Možda je jedna, super inteligentna civilizacija
zauzela galaksiju
i zavela strogu tišinu radio talasa
jer se plaši svake moguće konkurencije
i samo sedi i čeka da uništi
sve što postane pretnja.
Ili možda nisu tako inteligentni
ili je možda evolucija inteligencije
sposobne da stvori sofisticiranu tehnologiju
mnogo ređa nego što pretpostavljamo.
Ipak, desila se samo jednom na Zemlji za 4 milijarde godina.
Možda je to čak bila neverovatna sreća.
Možda smo mi prva takva civilizacija u našoj galaksiji.
Ili možda civilizacija nosi sa sobom
seme svog sopstvenog uništenja
u nemogućnosti da kontroliše tehnologije koje stvara.
Ali postoje još brojni mogući odgovori.
Za početak, ne tražimo toliko uporno i trošimo ništavne sume novca na to.
Samo delić zvezda u našoj galaksiji
je bliže ispitan u potrazi za intresantnim signalima.
I možda ne gledamo u dobrom pravcu.
Možda, kako se civilizacije razviju
one brzo otkrivaju komunikacione tehnologije
koje su mnogo sofisticiranije i korisnije od elektromagnetnih talasa.
Možda se sva aktivnost odvija
unutar nedavno otkrivene misteriozne tamne materije
ili tamne energije, koja izgleda da sadrži najveći deo mase svemira.
Ili možda tražimo u pogrešnoj razmeri.
Možda su inteligentne civilizacije shvatile
da život, na kraju, čine samo složene šeme informacija
koje su u interakciji jedna sa drugom na prelep način
i to može da se odvija efikasnije u maloj razmeri.
I prema tome, kao što su se na Zemlji veliki stereo uređaji
smanjili u lepe, male ajpode, možda se inteligentni život,
da bi smanjio prostor koji zauzima u okruženju,
smanjio u mikroskopske razmere,
tako da Sunčev sistem možda vrvi od vanzemaljaca,
ali ih prosto ne primećujemo.
Možda su same ideje u našim glavama oblik vanzemaljskog života.
Okej, to je luda pomisao.
Vanzemaljci su me naterali da je kažem.
Ali super je što ideje izgleda da imaju svoj sopstveni život
i da nadživljavaju svoje tvorce.
Možda je biološki život samo prolazna faza.
U sledećih 15 godina
mogli bismo početi da dobijamo prave spektroskopske informacije
sa obližnjih planeta koje će otkriti koliko su one spremne da prime život.
I u međuvremenu SETI, agencija za traženje vanzemaljskih inteligencija,
objavljuje svoje podatke javnosti
tako da milioni građana naučnika, možda uključujući i vas,
mogu da uključe moć gomile u potragu.
Ovde na Zemlji su uradili neverovatne eksperimente
u pokušaju da stvore život od nule,
život koji je vrlo različit od DNK oblika koje znamo.
Sve ovo će nam pomoći da razumemo
da li svemir vrvi od života
ili smo tu samo mi.
Bilo koji odgovor, na svoj način
izaziva strahopoštovanje,
jer čak i ako smo sami,
činjenica da mislimo i sanjamo i postavljamo ova pitanja,
može se ispostaviti kao jedna od najvažnijih činjenica o svemiru.
I imam još jednu dobru vest za vas.
Potraga za znanjem i razumevanjem nikada ne dosadi.
Ne. U stvari je suprotno. Što više znate,
to neverovatnije svet izgleda.
Lude mogućnosti i neodgovorena pitanja su ono
što nas gura napred.
Zato ostanite radoznali.